|
U nedostatku adekvatne zakonske regulative, općine i gradovi proizvoljno propisuju radno vrijeme trgovina, što im je omogućio postojeći Pravilnik, i time osiguravaju nekorektnu poslovnu prednost onim poslodavcima koji krše zakon jer po radniku godišnje ostvaruju i do 60 radnih dana više ili 20 posto. Time nisu obespravljeni samo radnici, već je zakinuta i država. HSS se vodio upravo načelom zaštite prava radnika, ali i činjenicom da smo zemlja koja pripada kršćanskoj civilizaciji kada smo predložili Izmjene i dopune Zakona o trgovini 2003. godine, kojima je uvedena neradna nedjelja. Isti Zakon je Ustavni sud nažalost ubrzo ukinuo zasut žalbama trgovačkih lanaca, njihovih istomišljenika i lobista. Obrazloženje o ukidanju odnosilo se na narušavanje jednakosti poduzetnika unutar sektora trgovine. Nadamo se da novi Zakon o trgovini koji je sada u saborskoj proceduri neće snaći ista sudbina obzirom na intenzivnu komunikaciju svih socijalnih partnera, kao na i suglasnost da trebamo zakon i da su sve strane spremne na kompromis. Od 260 tisuća zaposlenih u trgovini, 3/4 zaposlenih su žene. Dakle, ovdje je riječ o 200.000 majki koje treba zaštiti od prekomjernog rada i izrabljivanja, treba im osigurati egzistenciju, ali im omogućiti također da budu sa svojom obitelji. Mnogi poslodavci, kada 'potroše' ljude, bace ih na ulicu, a onda država plaća za njih jer završe na Zavodu za zapošljavanje. Javna je tajna da mnogi trgovački lanci uzimaju radnike na određeno vrijeme, potom uzmu poticaj za zapošljavanje, a onda ih otpuste. Smatramo da je nužno naći rješenja koja će doprinjeti uređenju društva, ali i njegovoj stabilizaciji, a Zakon o trgovini to mora dati. Hrvatska je potpisnica Konvencije 106 o radu u uredima i trgovinama, gdje se u članku 3. jasno definira neradni dan po tradiciji što je kod nas nedjelja. Zakonom o radu u čl. 46 nedjelja je neradni dan, pa se mogu obavljati samo nužni poslovi, što trgovina svakako nije, a posebno ne kupovina stroja za pranje rublja ili kućnog kina. Osim toga, Hrvatska je potpisala Ugovor sa Svetom stolicom u okviru kojeg je ovo pitanje također definirano odredbom članka 9. gdje je jasno naznačena nedjelja kao neradni dan. Udio zaposlenih u trgovini čini 17,3 posto ukupnog broja zaposlenih u RH. Riječ je o 260 tisuća zaposlenih koji rade u preko 50.000 prodavaonica, a procjenjuje se da nedjeljom radi između 30.000 i 40.000 radnika u trgovinama, a možda i više ako se uzmu u obzir članovi obitelji koji nedjeljom rade u trgovini, a inače nisu tamo zaposleni. Mnogi rade sedam dana tjedno, nemaju nijedan slobodan dan, a tako je i s blagadnima i neradnim danima. U nekim prodavaonicama radnici po šest mjeseci nisu imali nijedan slobodni dan premda im je to Zakonom o radu zajamčeo. Prekovremenih sati u prodavaonicama je toliko da bi se moglo zaposliti još 10.000 ljudi, stoga najave o otpuštanju koje dolaze iz usta pojedinih čelnika trgovačkih lanaca ocjenjujem ucjenjivačkim i nemoralnim. Većina radnika za rad nedjeljom, blagdanima i neradnim danima uopće nije plaćena, uz već poznato niske plaće u trgovini. U nekim trgovačkim lancima radi se u tri smjene, odnosno 24 sata dnevno svih sedam dana u tjednu, i to tako da radnici unaprijed ne znaju u kojoj će smijeni raditi, ali su obvezni čekati u pripravnosti kada ih poslodavac pozove kako ne bi izgubili posao. Tako su radnici prisiljeni pristati na neljudske radne uvjete jer se često nalaze pod pritiskom izravne ucjene otkazom. Čak ni brojni poslodavci ne smatraju rad trgovina nedjeljom i blagdanima potrebnim i profitabilnim, ali su mnogi tjerani bespoštednom konkurencijom u kojoj, osim radnika, stradavaju i mali poduzetnici, a njih u trgovini ima 22.000. Problematika radnog vremena prodavaonica u posljednje vrijeme zaokuplja većinu europskih zemalja. U Austriji je zabranjen rad nedjeljom i blagdanima uz izuzeća u vrijeme turističke sezone i možemo reći da je naš prijedlog zakona najbliži upravo austrijskom modelu. U Njemačkoj u pravilu prodavaonice ne rade nedjeljom, uz određeni broj iznimaka. Slična je situacija i u Danskoj, gdje su u načelu prodavaonice zatvorene, dok male prodavaonice rade neograničeno.U Finskoj prodavaonice nedjeljom i blagdanom rade od 12 do 15 sati, i to samo lipnju, srpnju i kolovozu, plus pet nedjelja prema odluci resornog Ministarstva. U Norveškoj je dopušten rad samo tri nedjelje prije Božića od 14 do 20 sati. U Grčkoj su u pravilu velike trgovine zatvorene nedjeljom, dok u manjim mjestima i turističkim zonama nema ograničenja za rad. Zakon treba biti restriktivniji kada je riječ o uvozu posebno onih poljoprivrednih proizvoda kojih Hrvatska ima dovoljno i zakon treba pokazati jasno opredjeljenje za zaštitu domaće proizvodnje. Tijekom prošle godine u Hrvatsku je uvezeno preko dvije milijarde dolara hrane. Mnogi proizvodi koji su servirani našim potrošačima izbačeni su iz trgovina europskih zemalja. Zakoni nam trebaju poslužiti da zaštitimo naše građane, a ne da ih omalovažimo ili dovedemo u neravnopravan položaj. Na argentinskoj govedini treba pisati da je iz Argentine, a novozelandska ovca se ne smije prodavati kao paška janjetina. Mlijeko u prahu uvezeno iz Bosne kojem je u Hrvatskoj dodano malo vode nije od krave koja je pasla na Žumberku ili u Lonjskom polju i potrošači to imaju pravo znati i odabrati hoće li uopće kupiti takav proizvod. No, ako znamo da imamo viška određenog proizvoda na tržištu, trebali bismo znati kako isti taj proizvod, samo puno lošije kakvoće, ne uvesti u Hrvatsku, a tu bi nam trebali pomoći dobri zakoni. Jedan od njih treba biti i Zakon o trgovini. |
permalink print komentiraj